Vodič kroz novi park prirode: Zagorske gore, Ivanščica i Bednja

Hrvatska je službeno dobila svoj trinaesti park prirode. Hrvatski sabor nedavno je jednoglasno usvojio Zakon o proglašenju Parka prirode Zagorske gore. Ovo prostrano zaštićeno područje smješteno je na sjeverozapadu zemlje. Njegov teritorij gotovo podjednako dijele Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija. Osnivanje novog parka prirode predstavlja povijesni iskorak za očuvanje bioraznolikosti sjeverne Hrvatske.

Područje obuhvaća poznate planinske masive i riječne doline koje već desetljećima privlače brojne planinare i izletnike. Zaštita ovog prostora od iznimnog je nacionalnog interesa. Cilj je dugoročno očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti te divljih vrsta flore i faune.

Što obuhvaća Park prirode Zagorske gore?

Proglašenje novog zaštićenog područja rezultat je dugogodišnjih napora stručnjaka za zaštitu okoliša. Površina parka prirode iznosi 30.087,437 hektara. Prostor objedinjuje nekoliko ključnih geografskih cjelina sjeverne Hrvatske.

Geografski obuhvat parka uključuje sljedeće lokacije:

• Ivanščica: Najviša planina sjeverozapadne Hrvatske, poznata po gustim šumama i planinarskim stazama.
• Strahinjčica: Planina bogata strmim padinama i raznolikim šumskim staništima.
• Maceljska gora: Šumoviti masiv uz granicu sa Slovenijom.
• Ravna gora: Popularno izletište prepoznatljivo po specifičnom reljefu.
• Bednjanski kraj: Dolina oko rijeke Bednje koja se ističe očuvanim vodenim i močvarnim staništima.

Tijekom saborske procedure, prvotni prijedlog granica doživio je jednu izmjenu. Prihvaćen je amandman kojim je obuhvat površine smanjen za 100 hektara. Izuzeto je zemljište na području Općine Jesenje, točnije u mjestu Cerje Jesenjsko. Ova odluka donesena je kako bi se omogućio daljnji razvoj mjesta, s obzirom na to da su tamo već predviđene ili izgrađene tri industrijske zone.

Prirodne vrijednosti i raznolikost staništa

Zaštita Zagorskih gora u kategoriji parka prirode temelji se na visokom stupnju očuvanosti ekosustava. Područje obiluje raznolikim prirodnim staništima koja su ključna za opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

Među najvažnijim prirodnim vrijednostima ističu se:

1. Šumska staništa: Dominiraju bukove i hrastove šume koje pokrivaju veći dio planinskih masiva.
2. Travnjačka staništa: Mozaici livada i pašnjaka nastali višestoljetnom tradicijom ljudskog korištenja prostora.
3. Vodena i močvarna staništa: Vezana uglavnom uz tok rijeke Bednje, pružaju utočište pticama i vodozemcima.
4. Špiljska staništa: Podzemni krški oblici bogati specifičnom troglobiontskom faunom.

Zahvaljujući ovim karakteristikama, novo zaštićeno područje predstavlja važan segment Natura 2000 ekološke mreže, čiji je cilj očuvanje najvrjednijih i najugroženijih vrsta i staništa u Europi.

Utjecaj na lokalno stanovništvo i gospodarstvo

Jedno od najčešćih pitanja prilikom proglašenja zaštićenih područja odnosi se na ograničenja za lokalno stanovništvo. Prema hrvatskom zakonodavstvu, kategorija parka prirode označava blaži oblik zaštite u odnosu na nacionalni park.

To znači da je u granicama parka dopušten nastavak gospodarskog korištenja prirodnih dobara. Poljoprivreda, šumarstvo i druge tradicionalne djelatnosti mogu se nesmetano odvijati. Preduvjet je da te aktivnosti ne ugrožavaju temeljna prirodna obilježja zaštićenog područja. Održivi razvoj ostaje primarni cilj, čime se balansira zaštita prirode i ekonomska dobrobit lokalnih zajednica.

Financiranje i upravljanje novim parkom

Učinkovito upravljanje ovako velikim prostorom zahtijeva adekvatnu infrastrukturu i ljudske resurse. Zakonom je predviđeno osnivanje javne ustanove za upravljanje Parkom prirode “Zagorske gore”.

Država je osigurala financijska sredstva za njezin rad. U ovogodišnjem državnom proračunu za tu je svrhu izdvojeno 600 tisuća eura. Financijska stabilnost planirana je i za nadolazeće razdoblje. U projekcijama proračuna za 2027. i 2028. godinu, predviđena su sredstva od po 900 tisuća eura godišnje. Ova sredstva bit će ključna za uspostavu rendžerske službe, uređenje posjetiteljske infrastrukture te provedbu edukativnih programa.

Potencijal za izletnički turizam u sjevernoj Hrvatskoj

Proglašenje Parka prirode Zagorske gore donosi novu dimenziju razvoju turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj. Planine sjeverne Hrvatske već su poznate po razgranatoj mreži planinarskih staza i domova. Formalna zaštita dodatno će pozicionirati ovu regiju kao vrhunsku destinaciju za aktivni odmor.

Razvoj infrastrukture pod okriljem nove javne ustanove vjerojatno će rezultirati obnovom postojećih staza, postavljanjem novih edukativnih ploča i otvaranjem modernih posjetiteljskih centara. Područje nudi ogroman potencijal za planinarenje, biciklizam, promatranje ptica i edukativne izlete. Ovaj status također pomaže u boljem marketinškom pozicioniranju sjeverne Hrvatske na europskoj karti zelenog turizma.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Koji je najnoviji park prirode u Hrvatskoj? Najnoviji zaštićeni prostor u Hrvatskoj je Park prirode Zagorske gore. Hrvatski sabor ga je službeno proglasio nakon što je usvojen pripadajući Zakon.

2. Koje planine obuhvaća Park prirode Zagorske gore? Novi park prirode obuhvaća područje planina Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske gore i Ravne gore, uz dodatak doline rijeke Bednje.

3. U kojim se županijama nalazi Park prirode Zagorske gore? Površina parka proteže se kroz dvije županije sjeverne Hrvatske. To su Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija, koje ga dijele u gotovo jednakim omjerima.

4. Što je dopušteno raditi u parku prirode u Hrvatskoj? Za razliku od strogih rezervata ili nacionalnih parkova, park prirode dopušta gospodarske aktivnosti. Dozvoljene su tradicionalne djelatnosti poput poljoprivrede i šumarstva, pod uvjetom da ne narušavaju prirodnu ravnotežu.

5. Kolika je površina Parka prirode Zagorske gore? Ukupna površina novog parka prirode iznosi točno 30.087,437 hektara. Površina je blago smanjena u odnosu na prvotni prijedlog zbog izuzimanja industrijskih zona u Općini Jesenje.

Zapratite nas ➡️ Facebook • Instagram • X • LinkedIn • Bluesky